Domovi zdravlja širom Srbije bilježe pojačan priliv pacijenata, a pedijatrijske ambulante u pojedinim ustanovama dnevno primaju i po nekoliko stotina djece, dok ljekari upozoravaju da istovremeno cirkulira više poznatih virusa i da to stvara pritisak i na roditelje i na zdravstvene službe.
Iako su oktobarske temperature u dijelu Srbije i dalje bile visoke, sa vrijednostima koje su se u nekim krajevima penjale i iznad 20 stepeni, ordinacije nisu ostale prazne. Naprotiv, u čekaonicama su se smjenjivali mali i veliki pacijenti sa kašljem, temperaturom, bolovima u grlu, ali i sa povraćanjem, proljevom i općom slabošću. Takva slika pokazuje da toplo vrijeme ne prekida sezonski talas infekcija, nego ga samo mijenja po obliku i intenzitetu.
Prema podacima koji su objavljeni iz beogradskog Doma zdravlja Savski venac, početkom mjeseca pedijatrijske ambulante su dnevno obavljale približno 200 do 300 pregleda, što je predstavljalo povećanje od oko 30 posto u odnosu na početak septembra. Kasniji medijski izvještaji govorili su i o više od 300 pregleda u jednom danu. Taj broj, međutim, ne znači da je potvrđena epidemija jednog konkretnog virusa, nego da je zdravstvena ustanova u tom trenutku bila značajno opterećena.
Doktorica Malina Rakić, koja je za Nova.rs govorila o trenutnoj situaciji, navela je da ovakav porast nije neočekivan za ovaj period godine. Sa početkom školske godine djeca ponovo duže borave u učionicama, vrtićima i drugim zatvorenim prostorima, a upravo to pogoduje širenju respiratornih i stomačnih infekcija. Uz to, simptomi više različitih virusa mogu izgledati gotovo isto, pa se bez pregleda teško razlikuje šta je zapravo uzrok tegoba.
Više virusa u opticaju, isti simptomi na vratima ambulante
Prema riječima doktorice Rakić, u isto vrijeme se bilježe respiratorne infekcije i bolesti probavnog sistema. To znači da jedan pacijent može doći zbog kašlja i curenja nosa, dok drugi ima povraćanje, proljev i bolove u stomaku.
U takvoj situaciji roditelji često imaju utisak da “nešto kruži”, ali medicina upozorava da se ne radi o jednom novom i nepoznatom uzročniku, već o više već poznatih virusa koji se jednostavno poklapaju u istoj sezoni.
Među uzročnicima respiratornih infekcija spominju se rinovirusi, adenovirusi i respiratorni sincicijalni virus, poznat kao RSV. U nekim izvještajima naveden je i parvovirus B19, koji može izazvati raznoliku kliničku sliku, uključujući i osip kod djece. S druge strane, stomačne tegobe najčešće se povezuju s rotavirusima, norovirusima i pojedinim adenovirusima.
Zajednička crta im je da mogu izazvati vrlo slične simptome, ali to ne znači da su međusobno povezani ili da stvaraju novi patogen.
Upravo zbog toga ljekari insistiraju da se djeca i odrasli ne posmatraju kroz jednu dijagnozu unaprijed. Jedno dijete može imati blage znake prehlade, dok drugo u istoj porodici razvije stomačne tegobe. Takva razlika nije neobična, jer se virusi šire u kolektivima, kroz blizak kontakt, preko ruku i kontaminiranih površina, a nekad i među članovima istog domaćinstva bez obzira na to što su simptomi različiti.
RSV posebno zabrinjava roditelje najmlađih
Posebna pažnja usmjerena je na respiratorni sincicijalni virus, jer on kod beba i male djece može izazvati ozbiljnije tegobe nego kod starije djece i odraslih. Kod zdravih odraslih osoba i djece školskog uzrasta RSV se često manifestuje kao obična prehlada, sa curenjem nosa, kašljem, kihanjem i ponekad blagom temperaturom. Ali kod beba mlađih od godinu dana slika može biti znatno teža.
Virus može zahvatiti donje disajne puteve i dovesti do bronhiolitisa, odnosno upale malih disajnih puteva, a u pojedinim slučajevima i do upale pluća. U praksi to može značiti ubrzano disanje, zviždanje pri udahu, izražen napor pri disanju ili uvlačenje kože između rebara. Ljekari upozoravaju i na plavičaste usne, prekide disanja, izrazitu pospanost i nemogućnost uzimanja dovoljno tečnosti, jer su to znakovi koji zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.
Kod najmlađih, bolest se ponekad ne prikazuje kroz klasične simptome koje roditelji očekuju. Beba može slabije jesti, biti neuobičajeno razdražljiva ili manje aktivna nego inače. Zato stručnjaci savjetuju da se ne prati samo temperatura ili kašalj, nego cjelokupno ponašanje djeteta. Poseban oprez potreban je kod prijevremeno rođenih beba, djece s hroničnim oboljenjima i osoba oslabljenog imuniteta.
Stomačne infekcije i rizik od dehidracije
Pored respiratornih infekcija, tokom oktobra bilježe se i slučajevi akutnog gastroenteritisa, odnosno upale želuca i crijeva. U toj grupi se najčešće pominju rotavirusi i norovirusi. Rotavirus je posebno značajan u pedijatriji, jer kod male djece može izazvati česte vodene stolice, povraćanje i temperaturu, a simptomi mogu potrajati nekoliko dana. Kod nekih pacijenata proljev se zadržava i oko sedmicu dana.
Norovirus je poznat po naglom početku bolesti i velikoj zaraznosti. Može izazvati povraćanje, proljev, mučninu i stomačne grčeve, a lako se širi unutar porodica, škola i drugih kolektiva. Zato zdravstveni radnici insistiraju na pranju ruku sapunom i vodom, posebno nakon korištenja toaleta, prije jela i nakon kontakta s osobom koja ima simptome. Kod norovirusa dezinfekcija na bazi alkohola nije jednako pouzdana kao temeljito pranje ruku sapunom i vodom.
Najveći problem kod stomačnih virusa nije uvijek sam proljev ili povraćanje, nego gubitak tečnosti i elektrolita. Mala djeca i starije osobe, ali i hronični bolesnici, posebno su osjetljivi na dehidraciju. Znakovi upozorenja uključuju suha usta, smanjeno mokrenje, plač bez suza, upale oči i neuobičajenu pospanost. Kada dijete ne može zadržati tečnost, ili ako se stanje pogoršava, ne treba čekati da “prođe samo od sebe”.
Kod blažih slučajeva najvažnija mjera je nadoknada izgubljene tečnosti. Oralne rehidracijske otopine mogu pomoći jer sadrže odgovarajući odnos vode, soli i šećera. Kod dojenčadi se u pravilu nastavlja dojenje, uz savjet zdravstvenog radnika kada je potrebna dodatna pomoć. Ako dijete ima krv u stolici, djeluje jako malaksalo ili pokazuje znakove ozbiljne dehidracije, potrebna je hitna medicinska procjena.
Šta roditelji mogu uraditi dok traje pojačana sezona infekcija
Povećan broj virusnih infekcija podsjeća na to koliko su osnovne higijenske navike važne. Redovno pranje ruku, provjetravanje prostorija i izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim osobama ostaju među najjednostavnijim, ali i najkorisnijim mjerama. Djecu treba učiti da kašlju ili kišu u maramicu ili pregib lakta, a zatim operu ruke. To ne sprečava svaku infekciju, ali smanjuje šansu da se virus brzo proširi kroz porodicu ili kolektiv.
Djeca koja imaju temperaturu, izražene respiratorne simptome, povraćanje ili proljev ne bi trebalo slati u vrtić ili školu prije nego što se dovoljno oporave i ispune pravila povratka u kolektiv. Kod norovirusa se obično preporučuje ostanak kod kuće najmanje 48 sati nakon prestanka povraćanja i proljeva. To je važno jer se virus može širiti i kada se dijete već osjeća bolje, ali još nije potpuno van rizika za druge.
Uz higijenu, važni su i odmor, dovoljan unos tečnosti i oprez kod korištenja lijekova. Antibiotici ne djeluju na viruse i ne treba ih uzimati na svoju ruku samo zato što dijete ima crveno grlo ili povišenu temperaturu. Kod sumnje na bakterijsku komplikaciju odluku donosi ljekar, na osnovu pregleda i po potrebi dodatnih testova.
Vakcinacija protiv rotavirusa, tamo gdje je dostupna i preporučena, ostaje jedna od provjerenih mjera zaštite od težih oblika bolesti, dok se za RSV u nekim situacijama primjenjuju posebne preventivne opcije za određene kategorije dojenčadi i trudnica, u skladu s nacionalnim preporukama.
Slika iz domova zdravlja u Srbiji zato nije priča o jednom novom virusu, nego o sezoni u kojoj se više različitih uzročnika preklapa, dok roditelji i ljekari pokušavaju razlikovati bezazlenije prehlade od stanja koja traže brzu reakciju. Puna čekaonica ne znači automatski i tešku bolest, ali znači da je pažnja sada potrebnija nego tokom mirnijih mjeseci.
Za najmlađe, posebno za bebe, i za starije članove porodice, upravo ta pažnja često pravi razliku između kućne njege i hitne intervencije.
Smatram da je zabrinjavajuće kada se sve veći broj ljudi javlja ljekarima zbog simptoma virusnih infekcija, posebno kada obolijevaju i djeca i starije osobe. Vjerujem da mnogi često zanemaruju prve znakove bolesti, misleći da je riječ samo o običnoj prehladi koja će brzo proći. Ipak, važno je da budemo odgovorni prema svom zdravlju i da obratimo pažnju na povišenu temperaturu, kašalj, malaksalost i druge tegobe koje se mogu javiti. Posebno smatram da treba zaštititi starije osobe, malu djecu i ljude sa hroničnim bolestima, jer kod njih infekcije ponekad mogu izazvati ozbiljnije komplikacije. Ovakve vijesti nas podsjećaju koliko su važni higijena, odmor i pravovremeno obraćanje ljekaru kada se simptomi pogoršavaju.
