Najnovija sezonska prognoza za zimu 2026/2027. upućuje na to da bi Balkan mogao ostati s manje snijega od uobičajenog, a oktobarski proračuni su dodatno pogoršali sliku u odnosu na prethodni mjesec. Prema analizi šest prognostičkih modela, najveće promjene bilježe se upravo u južnoj Evropi i na zapadnom Balkanu, dok meteorolozi ipak ostavljaju prostor za povremene jače prodore hladnog zraka i snježne epizode tokom druge polovine zime.
Riječ je o ranim sezonskim izgledima, a ne o preciznoj vremenskoj prognozi za pojedina mjesta. Ipak, oni nude prvi ozbiljniji signal o tome kako bi se zima mogla razvijati na nivou kontinenta, od Alpa i Skandinavije do Balkana, gdje su očekivanja sada osjetno skromnija nego prije mjesec dana.
Analizu je 15. oktobra 2026. objavio meteorološki portal Severe Weather Europe, a potpisuje je meteorolog Andrej Flis. U njoj su upoređeni rezultati šest sezonskih modela, uz naglasak na to koliko su se očekivanja promijenila između septembra i oktobra. Upravo ta promjena u prognozama pokazuje da je zima još daleko od konačnog „oblikovanja“ i da će se slika vjerovatno mijenjati kako bude odmicala jesen.
Balkan u zoni najvećeg odstupanja
Najizraženije pogoršanje izgleda za snježnu sezonu zabilježeno je u široj regiji južne Evrope i Balkana. Septembarski proračun modela ECMWF za to područje pokazivao je približno 4,7 centimetara manje snijega od višegodišnjeg prosjeka, a oktobarsko ažuriranje taj manjak povećava na oko 12,1 centimetar. Drugim riječima, u samo jednom mjesečnom ažuriranju očekivana količina snježnih padavina dodatno je smanjena za 7,4 centimetra.
Za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i ostale zemlje zapadnog Balkana taj podatak je posebno važan, ali se ne smije čitati kao lokalna prognoza za svaki grad. Sezonski modeli rade na velikim geografskim zonama, pa u njihovim rezultatima nestaju pojedinosti koje u stvarnosti odlučuju hoće li snijeg pasti u dolinama, na visoravnima ili u planinskim predjelima.
Zato je moguće da jedan dio regije prođe sa znatno manje snijega, dok drugi zabilježi povremene intenzivne padavine.
Važno je naglasiti da se taj manjak odnosi na modelirano odstupanje ukupnih snježnih padavina od prosjeka za veliku regiju. Ne znači da će u svakom gradu pasti tačno 12,1 centimetar manje snijega niti da će visina snježnog pokrivača biti toliko niža. U praksi, lokalna temperatura, nadmorska visina i kretanje atmosferskih sistema mogu potpuno promijeniti ishod jedne snježne epizode.
Slične razlike već su vidljive i unutar samog Balkana. Planinski krajevi mogu dobiti više snijega nego nizije, dok primorska područja često ostaju izvan najjačih zimskih prodora. Zbog toga sezonske prognoze imaju smisla kao prvi trend, ali ne i kao konačan odgovor na pitanje kakva će biti svaka sedmica zime.
Manje snijega i u drugim evropskim regijama
Balkan nije jedino područje na kojem su očekivanja snižena. Oktobarska analiza pokazuje da je ECMWF smanjio prognozirane snježne količine u svih sedam evropskih regija obuhvaćenih pregledom. U centralnoj Evropi i Alpama septembarski proračun je još ukazivao na 1,8 centimetara snijega iznad prosjeka, dok nova verzija sada pokazuje manjak od 5,5 centimetara. To je promjena od 7,3 centimetra u negativnom smjeru.
Sličan obrazac bilježi se i na sjeveru i zapadu kontinenta. Za Skandinaviju se sada očekuje oko osam centimetara manje snijega od prosjeka, za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku manjak od 8,4 centimetra, dok zapadna i jugozapadna Evropa imaju signal od oko 8,2 centimetra ispod prosjeka. Istočna Evropa i baltičke države, prema istoj analizi, nalaze se na oko 3,1 centimetar ispod prosjeka.
Zanimljivo je da evropski ECMWF i britanski UKMO šalju isti opći signal: veći dio kontinenta mogao bi završiti zimu s ukupnom količinom snijega ispod višegodišnjeg prosjeka. To ne znači da će svaka pojedinačna lokacija imati slabiju sezonu, nego da na nivou širokih područja sada dominira isti trend. Takav signal je važan, ali i dalje ostavlja mnogo prostora za lokalna odstupanja.
U planinskim zonama, pogotovo u Alpama, razlike među modelima su velike. Jedni proračuni pokazuju više od 30 centimetara snijega iznad prosjeka, dok drugi govore o mogućem minusu od 30 do 60 centimetara. Zbog takvih raspona prosjek modela za istočne Alpe ipak se približava uobičajenim vrijednostima, dok zapadni dijelovi pokazuju nešto slabiju snježnu sliku.
Šta bi moglo uticati na tok zime
Jedan od ključnih klimatskih faktora koji meteorolozi prate jeste El Niño, fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Takva promjena može uticati na raspored područja visokog i niskog pritiska, kao i na putanje vremenskih sistema. U analizi se navodi snažan signal El Niña, koji bi mogao imati značajan uticaj na vremenske prilike tokom zime 2026/2027.
Međutim, evropska zima je složenija od jednog globalnog obrasca. Razvoj vremena na kontinentu zavisi od više atmosferskih i okeanskih faktora, pa se stanje u tropskom Pacifiku ne može prevesti u jednostavnu i sigurnu prognozu za Balkan. Upravo zbog toga meteorolozi upozoravaju da sezonski modeli imaju ograničenja i da se pojedinačne snježne epizode mogu pojaviti i kada ukupna sezona bude slabija.
U isto vrijeme pažnju meteorologa privlači i polarni vrtlog, veliki sistem snažnih vjetrova koji okružuje hladna polarna područja u višim slojevima atmosfere. Kada je stabilan, hladan zrak uglavnom ostaje zatvoren na sjeveru. Ako dođe do poremećaja, može se promijeniti raspored hladnog zraka i otvoriti prostor za prodore prema srednjim geografskim širinama, uključujući dijelove Evrope.
Ipak, ni poremećaj polarnog vrtloga ne znači automatski da će Balkan pogoditi velika hladnoća. Ishod zavisi od toga gdje će se nalaziti glavni atmosferski sistemi i kako će se oni rasporediti u trenutku promjene. Zbog toga je još rano govoriti o tačnim datumima mogućih zahlađenja tokom januara ili februara 2027. godine.
Druga polovina zime još nije otpisana
Iako ukupni trend ukazuje na manje snježnih padavina, analiza ne isključuje mogućnost izraženijih zimskih perioda u drugom dijelu sezone. Prema prikazanim modelima, februar se posebno izdvaja u dijelovima istočne, sjeveroistočne i sjeverne Evrope, gdje se vide signali za snježnije razdoblje u odnosu na uobičajene vrijednosti. Mart bi, prema istoj analizi, mogao biti povoljniji za snijeg na krajnjem sjeveru kontinenta.
Za Balkan zasad nema dovoljno osnova da se najavi jedan mjesec kao posebno snježan. Ipak, i u sezoni koja ukupno izgleda toplije ili siromašnije snijegom mogu se pojaviti kratki, ali snažni vremenski sistemi. Jedna takva epizoda može donijeti i debeo snježni pokrivač, i to bez obzira na to što je ostatak zime blago i bez većih akumulacija snijega.
To je razlog zbog kojeg meteorolozi ovakve prognoze predstavljaju kao okvir, a ne kao konačnu sliku. Za svakodnevno planiranje i dalje će biti važnije pratiti kraće prognozne periode, a za planinske centre i skijališta posebno su značajna naredna ažuriranja, jer upravo ona mogu pokazati hoće li se regionalni manjak snijega na nekom lokalitetu ipak ublažiti.
Za sada ostaje jasna samo jedna stvar: zima 2026/2027. ulazi u sezonu sa signalom manjka snijega na velikom dijelu Evrope, a Balkan je među područjima na kojima je taj signal najizraženiji. Koliko će se od toga zaista odraziti na svakodnevni život, putovanja i planinske krajeve, zavisit će od nekoliko narednih mjeseci i od toga hoće li atmosfera ipak pripremiti poneko iznenađenje.
Smatram da vremenske prognoze za predstojeću zimu uvijek izazivaju veliko interesovanje, posebno među ljudima koji se pitaju koliko će biti snijega i niskih temperatura. Vjerujem da mnogi priželjkuju pravu zimsku idilu, ali istovremeno strahuju od problema koje obilne snježne padavine mogu donijeti. Posebno je važno da stanovnici Balkana prate najnovije prognoze, jer zimski uslovi mogu značajno otežati saobraćaj i svakodnevne obaveze. Ipak, mislim da ne treba unaprijed donositi zaključke, jer se dugoročne vremenske prognoze mogu mijenjati kako se zima približava. Ovakve najave podsjećaju nas koliko je važno na vrijeme se pripremiti za hladnije dane, ali i imati na umu da će se stvarna slika zime jasnije vidjeti tek u narednom periodu.
