U današnjem članku vam pišemo o tome kako svakodnevne navike utiču na naš organizam. Nekada banalne stvari mogu napraviti dugoročne probleme.
Srčani udar se često doživljava kao nešto što se dešava iznenada, bez upozorenja, ali istina je da se put do ozbiljnih srčanih problema gradi godinama. Ono što mnoge iznenadi jeste činjenica da rizik ne zavisi samo od ishrane, pušenja ili stresa, već i od sitnih, svakodnevnih navika koje djeluju potpuno bezazleno. Način na koji započinjemo jutro može imati mnogo veći uticaj na zdravlje srca nego što većina ljudi pretpostavlja.
- Iako se jutro često povezuje s kafom, doručkom ili žurbom, jedna navika koja nema direktne veze s hranom sve češće se dovodi u vezu s povećanim rizikom od srčanog udara. Riječ je o potpunoj jutarnjoj neaktivnosti. Prema savjetima ljekarke dr. Sane Sadoxai, upravo prvi minuti nakon buđenja igraju ključnu ulogu u tome kako će se organizam ponašati tokom dana.
Nakon noći provedene u mirovanju, tijelo se nalazi u stanju usporenog metabolizma. Krvotok je mirniji, mišići opušteni, a hormoni koji regulišu energiju i šećer u krvi tek treba da se aktiviraju. Organizam tada traži lagani pokret kao signal da je dan počeo, ali većina ljudi taj signal potpuno ignoriše. Umjesto toga, ostaju u krevetu, posežu za telefonom, skroluju po društvenim mrežama ili sjede nepomično, a zatim naglo ustaju i ulaze u stresan tempo.
- Takav prelaz iz potpune neaktivnosti u žurbu stvara unutrašnji haos. Iako se spolja ne vidi nikakav problem, u tijelu se pokreću procesi koji dugoročno mogu biti vrlo štetni. Dr. Sadoxai objašnjava da se ovim obrascem ponašanja održava stanje niske fizičke aktivnosti uz povećanu upalu u organizmu, što predstavlja opasnu kombinaciju kada se ponavlja svakodnevno.
Ako se tijelo ne pokrene ujutro, cirkulacija ostaje usporena duže nego što bi trebalo. Mišići ne učestvuju u regulaciji šećera u krvi, pa dolazi do naglih oscilacija energije. Vremenom, ovakav način započinjanja dana može doprinijeti razvoju inzulinske rezistencije, stanja u kojem ćelije sve slabije reaguju na inzulin. To dalje vodi ka nakupljanju masnih naslaga, posebno u predjelu stomaka, povišenom krvnom pritisku i razvoju takozvane tihe upale.
- Tiha upala je posebno opasna jer ne daje jasne simptome, ali polako oštećuje krvne sudove i opterećuje srce. Kod osoba koje već imaju višak kilograma ili su gojazne, ovaj proces je još izraženiji. Njihov metabolizam je dodatno opterećen, pa jutarnja neaktivnost ubrzava put ka ozbiljnim kardiovaskularnim problemima, uključujući i rani srčani udar.
Iako sve ovo zvuči zabrinjavajuće, dobra vijest je da rješenje ne zahtijeva velike promjene životnog stila. Prema riječima ljekarke, dovoljno je uvesti kratku, ali dosljednu jutarnju aktivnost. Već pet do sedam minuta laganog kretanja može napraviti veliku razliku. To ne mora biti trening niti iscrpljujuća vježba – može biti hodanje po stanu, blago istezanje, nekoliko jednostavnih pokreta ili kombinacija disanja i laganog razgibavanja.
Cilj nije umor, već buđenje organizma. Takav pokret poboljšava cirkulaciju, pomaže stabilizaciji nivoa šećera u krvi i šalje tijelu jasan signal da započne dan. Metabolizam se aktivira, srce dobija podršku, a nivo energije postaje stabilniji. Ljudi često potcjenjuju snagu ovih malih navika, iako one direktno utiču na tjelesnu težinu, zdravlje srca i opšte stanje organizma.
- Osim jutarnje rutine, važno je slušati i signale koje tijelo šalje. Hronični umor, otežano disanje pri manjem naporu, tvrdokorne masne naslage na stomaku i povišen šećer u krvi često se zanemaruju ili pripisuju stresu i godinama. Međutim, to mogu biti rani znaci da je srce pod pojačanim opterećenjem i da su metabolički procesi već narušeni.
Kada je riječ o samom srčanom udaru, važno je znati da se simptomi ne javljaju uvijek na isti način. Najčešće se javlja bol ili pritisak u grudima, ali on može da se širi u ruke, vrat, vilicu, leđa ili gornji dio stomaka. Prateći simptomi mogu uključivati kratak dah, vrtoglavicu, pojačano znojenje, mučninu ili osjećaj jake nelagode. Kod nekih osoba simptomi liče na napad panike, što dodatno otežava prepoznavanje problema.
- U takvim situacijama brza reakcija je presudna i neophodno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Dugoročno gledano, ljekari naglašavaju da se rizik od srčanog udara značajno smanjuje promjenom životnih navika – redovnim kretanjem, održavanjem zdrave tjelesne težine, prestankom pušenja i uravnoteženom ishranom bogatom povrćem, voćem i cjelovitim namirnicama.
Na kraju, možda upravo jutro predstavlja najvažniju priliku za brigu o srcu. Način na koji započinjemo dan može biti tihi saveznik zdravlja ili neprimjetni neprijatelj, a mala promjena u prvih nekoliko minuta nakon buđenja može dugoročno napraviti ogromnu razliku.
