Mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na ono što jedu svakog dana, sve dok ih iznenada ne pogodi bol koju nikada prije nisu osjetili.
Malo je zdravstvenih problema koji čovjeka mogu tako naglo zaustaviti kao što je kamen u bubregu. Ljudi koji su prošli kroz taj problem često kažu da je riječ o jednom od najjačih bolova koje su ikada osjetili. Sve počinje gotovo neprimjetno, a onda se iznenada pojavi snažan pritisak u leđima ili donjem dijelu stomaka, bol koji se širi, mučnina i osjećaj nemoći. U tim trenucima mnogi prvi put ozbiljno razmišljaju o tome koliko svakodnevne navike zapravo utiču na organizam.
Bubrezi svakodnevno obavljaju ogroman posao. Oni filtriraju krv, uklanjaju višak tečnosti i štetne materije iz tijela, a sve što organizmu nije potrebno izbacuje se putem mokraće. Međutim, kada se određeni minerali i soli počnu skupljati u prevelikoj količini, dolazi do stvaranja kristala koji se vremenom pretvaraju u kamenčiće različitih veličina. Nekada su sitni poput zrna pijeska, a nekada toliko veliki da izazivaju ozbiljne komplikacije.
Ono što mnogi ne znaju jeste da problem često ne nastaje preko noći. Godinama se stvaraju uslovi koji pogoduju nastanku kamenaca. Premalo vode, previše soli, loše prehrambene navike i pretjerivanje u određenim namirnicama polako opterećuju organizam. Upravo zato stručnjaci stalno upozoravaju da je prevencija mnogo važnija nego kasnije liječenje.
- Veliki broj ljudi vjeruje da je dovoljno samo piti više vode kada se pojavi problem, ali priča je mnogo složenija. Ishrana igra ogromnu ulogu, naročito kod osoba koje već imaju genetsku sklonost ili su ranije imale kamen u bubregu. Neke namirnice mogu dodatno povećati rizik, dok druge mogu pomoći da se organizam zaštiti.
Jedna od grupa namirnica o kojoj se najviše govori jesu one koje sadrže mnogo oksalata. To su prirodne supstance koje se nalaze u mnogim zdravim namirnicama, ali kod osjetljivih osoba mogu stvoriti problem. Kada se oksalat spoji s kalcijumom u mokraći, nastaju kristali koji kasnije mogu prerasti u kamen.
Mnogi bi se iznenadili kada bi vidjeli koliko često konzumiraju takvu hranu. Špinat, blitva, cvekla, bademi, orasi, kikiriki, kakao i čokolada nalaze se gotovo svakodnevno na jelovnicima brojnih ljudi. Problem nije u tome da se te namirnice pojedu povremeno, već kada postanu dio svakodnevne rutine, posebno uz nedovoljan unos vode.
Ljudi često misle da jedu zdravo jer biraju orašaste plodove i povrće, ali organizam nekada reaguje drugačije nego što očekujemo. Zato ljekari savjetuju umjerenost, naročito kod osoba koje su već imale problema s bubrezima. Važno je razumjeti da nijedna namirnica sama po sebi nije potpuno zabranjena, ali pretjerivanje može napraviti ozbiljan problem.
Još jedan veliki neprijatelj bubrega je previše soli. Danas je gotovo nemoguće izbjeći skriveni unos soli jer se nalazi u ogromnom broju industrijskih proizvoda. Ljudi često kažu da ne sole mnogo hranu, ali zaboravljaju koliko soli sadrže suhomesnati proizvodi, grickalice, gotove supe i pekarski proizvodi.
Kada tijelo unosi previše soli, bubrezi moraju raditi mnogo više. Tada se kroz mokraću izbacuje veća količina kalcijuma, što povećava mogućnost stvaranja kristala. Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju da se pažljivo čitaju deklaracije na proizvodima i da se smanji unos industrijski prerađene hrane.
Mnogi ljudi tek nakon zdravstvenih problema počnu obraćati pažnju na ono što svakodnevno kupuju. Kobasice, paštete, salame i brza hrana često postaju redovan dio života zbog užurbanog načina života. Međutim, organizam sve pamti. Ono što danas izgleda kao bezazlen obrok može godinama kasnije ostaviti posljedice.
Zanimljivo je da male promjene često mogu donijeti veliku korist. Umjesto stalnog dosoljavanja hrane, mnogi nutricionisti preporučuju korištenje prirodnih začina poput peršuna, bosiljka, bijelog luka ili limunovog soka. Hrana i dalje ostaje ukusna, ali opterećenje za bubrege postaje manje.
Posebna pažnja posvećuje se i unosu crvenog mesa. Iako je ono važan izvor proteina, pretjerivanje može povećati rizik od određenih vrsta kamenaca. Meso sadrži purine koji se razgrađuju u mokraćnu kiselinu, a kada je nje previše, stvaraju se povoljni uslovi za nastanak kamenaca mokraćne kiseline.
Mnogi ljudi gotovo svakodnevno jedu velike količine mesa, često bez dovoljno povrća i vlakana. Takav način ishrane dugoročno može opteretiti organizam. Stručnjaci zato preporučuju ravnotežu i umjerenost. Nije cilj potpuno izbaciti meso, nego naučiti kako pravilno kombinovati obroke.
- Povrće, integralne žitarice, mliječni proizvodi i dovoljan unos tečnosti mogu pomoći organizmu da lakše održava ravnotežu. Upravo je ravnoteža u ishrani ono što doktori najčešće naglašavaju kada govore o zdravlju bubrega.
Ni morski plodovi nisu potpuno bezazleni za osobe koje imaju sklonost određenim vrstama kamenaca. Sardine, školjke i inćuni sadrže više purina, pa kod nekih ljudi mogu dodatno povećati nivo mokraćne kiseline. Zato je važno slušati preporuke stručnjaka i prilagoditi prehranu vlastitom organizmu.
Pored hrane, sve veći problem predstavljaju i gazirana pića puna šećera. Mnogi danas umjesto vode piju zaslađene sokove, energetska pića i industrijske napitke. Takve navike ne utiču samo na bubrege nego i na cijeli organizam. Višak šećera može doprinijeti gojaznosti, poremetiti metabolizam i dodatno povećati rizik od zdravstvenih problema.
Stručnjaci stalno ponavljaju da je voda najbolji saveznik bubrega. Kada organizam ima dovoljno tečnosti, mokraća postaje manje koncentrisana i manja je vjerovatnoća da će se minerali taložiti. Upravo zato ljudi koji imaju problema s kamencima često dobijaju savjet da tokom dana piju više vode nego ranije.
Mnogi zanemaruju prve simptome problema. Lagana nelagoda u leđima, peckanje ili promjena boje mokraće često se ignorišu sve dok bol ne postane nepodnošljiv. A tada liječenje može biti mnogo teže i dugotrajnije.
Najvažnije je razumjeti da zdravlje bubrega zavisi od svakodnevnih odluka. Nije presudna samo jedna namirnica niti jedan obrok. Ono što pravimo od svog tijela godinama kasnije vraća nam se kroz zdravlje ili bolest.
Zato stručnjaci savjetuju da ljudi ne čekaju prve ozbiljne bolove kako bi počeli mijenjati navike. Umjerenost, dovoljno vode, manje soli i pažljiviji izbor hrane mogu napraviti ogromnu razliku. Ponekad upravo male promjene sačuvaju čovjeka od velikih problema i neprospavanih noći provedenih u bolovima
