Početak novembra u Bosni i Hercegovini obilježava izraženiji prodor hladnijeg zraka sa sjeveroistoka, a prema najavama meteorologa Nedima Sladića taj će se zaokret najprije osjetiti kroz više oblaka, kišu i prve uslove za snijeg u planinskim predjelima.
Nakon nekoliko blažih jesenskih dana, vremenska slika ulazi u znatno hladniji i nestabilniji obrazac. Promjena neće doći naglo svuda isto, ali će se razlika između nizina i viših predjela sve jasnije osjećati kako novembar odmiče. U gradovima će dominirati kiša i osjetno svježija jutra, dok će na planinama i na terenima s većom nadmorskom visinom padavine lakše prelaziti u susnježicu i snijeg.
Sladićeve ranije procjene govore da bi dnevne temperature u Bosni mogle biti između 1 i 7 stepeni, dok bi u Hercegovini mogle dosezati oko 11 stepeni. To su okvirne vrijednosti, a stvarni razvoj vremena uvijek može donijeti odstupanja, ali smjer promjene je već sada prepoznatljiv: hladniji period, povremene padavine i vjetar iz istočnog i sjeveroistočnog pravca koji dodatno pojačava osjećaj studeni.
Za građane to znači i niz praktičnih posljedica koje su tipične za kasnu jesen. Mokri kolovozi, slabija vidljivost i hladnija jutra postaju dio svakodnevice, a posebno oprezni moraju biti vozači koji prolaze kroz planinske i brdske dionice. U višim krajevima prvi snijeg ove sezone mogao bi se pojaviti ranije nego što mnogi očekuju, dok će u nižim predjelima kiša i oblačnost preuzeti glavnu ulogu.
Planine prve pod zimskim uslovima
Najviše pažnje privlači mogućnost da padavine na višim nadmorskim visinama pređu u susnježicu i snijeg. Sladićeve procjene odnose se na područja iznad približno 900 metara, gdje se granica između kiše i snijega često pomjera iz sata u sat, zavisno od jačine prodora hladnog zraka i intenziteta padavina. To ipak ne znači da će se svugdje gdje padne prva pahulja odmah formirati i trajniji snježni pokrivač.
Za zadržavanje snijega potrebna je cijela kombinacija uslova: dovoljno niska temperatura zraka, hladno tlo, uporne padavine i istrajnost hladnog talasa. Zbog toga na pojedinim lokacijama mogu pasti tek prolazne pahulje, dok će na drugim, izloženijim i višim terenima, uslovi već biti bliži pravoj zimi. U nižim dijelovima Bosne, naročito u centralnim i sjeverozapadnim krajevima, vjerovatnija je kiša, što odgovara tipičnom novembarskom prelazu između jeseni i zime.
Federalni hidrometeorološki zavod je za 3. novembar najavio oblačno vrijeme u Bosni uz slabu kišu, a na najvišim planinskim područjima i slab snijeg. U Hercegovini se, nakon prijepodnevne kiše, očekuje djelimično razvedravanje i nešto viša dnevna temperatura. Takva raspodjela još jednom pokazuje koliko reljef i nadmorska visina određuju raspored padavina u prijelaznim meteorološkim situacijama.
Takva promjena vremena ima i širu, praktičnu dimenziju. Kiša nakon dužeg sušnijeg perioda može biti korisna za zemljište, vegetaciju i vodotoke, a ravnomjernije raspoređene padavine mogu pomoći da se ublaži stanje niskih vodostaja na pojedinim rijekama. Zato ova promjena nije samo meteorološka vijest, nego i faktor koji utiče na poljoprivredu, saobraćaj i svakodnevne navike stanovnika širom zemlje.
Za planinska područja, međutim, priča je drugačija. Tamo će i prvi veći talas hladnijeg zraka biti dovoljan da promijeni izgled pejzaža i uslove kretanja. Vozači koji prolaze preko planinskih prevoja već sada moraju računati na mokar kolovoz, smanjenu preglednost i mogućnost da se u ranim jutarnjim satima pojavi poledica ili susnježica.
Kako je nastao prodor hladnog zraka
Sladić je ranije objasnio da je promjena povezana sa rasporedom sistema visokog i niskog zračnog pritiska nad Evropom. Nad sjeverozapadnom Evropom formira se snažno područje visokog pritiska, dok se iznad zapadnog Mediterana razvija zona nižeg pritiska. Na sjeveru Afrike nalazi se još jedno područje visokog pritiska, pa takav raspored stvara svojevrsni kanal kroz koji hladniji zrak sa sjeveroistoka može napredovati prema Balkanu.
Meteorolog je taj raspored slikovito opisao poređenjem sa sendvičem: dva područja visokog pritiska stoje sa strane, a između njih je oblast niskog pritiska. Upravo takva konfiguracija može preusmjeriti strujanje zraka, destabilizovati atmosferu i otvoriti prostor za oblačnost, padavine i pad temperature. Kada se takav obrazac ustali nad širim prostorom, razlike između dana i noći postaju izraženije, a u višim predjelima nestabilnost često prije prelazi u snijeg nego u kišu.
Bosna i Hercegovina zbog svog položaja posebno osjeća ovakve promjene. Planinski lanci, kotline i velike razlike u nadmorskoj visini stvaraju mikroklimu u kojoj se vremenske prilike mogu promijeniti na relativno malom prostoru. Zbog toga nije neobično da u istom trenutku u nižim krajevima pada kiša, dok su vrhovi planina već pod tankim slojem snijega ili pod uslovima koji takvu pojavu omogućavaju. Za saobraćaj, energetiku, poljoprivredu i svakodnevnu organizaciju života takve prognoze imaju poseban značaj.
Za sada je glavni signal jasan: hladniji dio novembra ulazi ranije nego što bi mnogi željeli. Kiša će u narednim danima biti dominantan oborinski oblik u većem dijelu zemlje, dok će planinski predjeli prvi osjetiti dah zime. U takvim uslovima i običan odlazak na posao ili put kroz više krajeve zahtijeva više opreza nego prethodnih dana.
U nekim krajevima prve pahulje će se možda zadržati samo kratko i ostati više simbol promjene nego trajna zimska kulisa, ali i takav prizor dovoljno govori o tome koliko brzo oktobarska blagost može ustupiti mjesto novembarskoj hladnoći. Naredne prognoze će pokazati koliko će se ovaj prodor zadržati i koliko će duboko snijeg uspjeti da siđe prema nižim predjelima.
