Oglasi - Advertisement

Vrijeme kada jedemo može biti jednako važno kao i ono što jedemo, a nova naučna saznanja sve češće ukazuju na to da preskakanje doručka, kasne večere i neredovan ritam obroka mogu imati dublji uticaj na zdravlje srca nego što mnogi pretpostavljaju.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Iako se ishrana najčešće posmatra kroz izbor namirnica, stručnjaci upozoravaju da unutrašnji biološki sat organizma igra važnu ulogu u načinu na koji tijelo obrađuje šećer, reguliše krvni pritisak i koristi energiju tokom dana. Upravo zato se u fokus sve više stavlja i raspored obroka, a ne samo njihov sastav.

Naučni prikazi i opservacijske studije, uključujući one iz američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv te radove objavljene u časopisu Nature Communications, sugerišu da vrijeme prvog i posljednjeg obroka može biti povezano s kardiovaskularnim rizikom. To ne znači da jedan kasni doručak ili večera automatski nose posljedice, ali ukazuje na obrasce koji se prate kroz duži period.

U osnovi ove teme nalazi se hrononutricija, oblast koja proučava odnos između hrane, biološkog sata i zdravlja. Prema istraživačkom prikazu američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI), riječ je o području koje pokušava objasniti zašto organizam ne reaguje jednako na obroke u jutarnjim i večernjim satima. Taj ritam nije samo pitanje navike, nego i fiziologije.

Biološki sat i način na koji tijelo raspoređuje energiju

Ljudski organizam funkcioniše prema unutrašnjem satu koji usklađuje brojne procese: spavanje, budnost, tjelesnu temperaturu, lučenje hormona i potrošnju energije. Kada se obroci svakodnevno unose u različito vrijeme, taj ritam može biti narušen, pa tijelo dobija dodatni zadatak da se prilagođava nepredvidivom obrascu hranjenja.

Posebno je važno to što metabolizam ne reaguje jednako u ranim i kasnim satima. Isti obrok, zavisno od trenutka u kojem se pojede, može imati drugačiji učinak na obradu šećera i energiju. Zato stručnjaci sve češće posmatraju ishranu kroz dnevni raspored, a ne samo kroz kalorije ili nutritivni sastav.

Takav pristup ne mijenja osnovnu poruku da je kvalitet hrane važan, ali dodaje još jedan sloj razumijevanja. Dva čovjeka mogu jesti slično, a ipak imati različit metabolički odgovor ako se njihovi obroci odvijaju u potpuno različitim vremenskim obrascima.

Zbog toga nutricionisti i istraživači ne posmatraju samo šta se jede, nego i kada se jede. To je posebno važno u vremenu kada mnogi ljudi preskaču jutarnji obrok, jedu usput tokom dana ili najveći dio hrane ostavljaju za kasne sate, kada tijelo već ulazi u fazu odmora.

Šta pokazuju studije o doručku i večeri

Doručak se često preskače zbog žurbe, obaveza ili jednostavne navike da se prvi obrok odgodi do kasnijih sati. Ipak, naučni podaci ukazuju da kasniji prvi obrok može biti povezan s većim kardiovaskularnim rizikom. To ne znači da je uzrok potvrđen, ali pokazuje obrazac koji vrijedi ozbiljno proučiti.

U studiji objavljenoj 2023. godine u Nature Communications istraživači su analizirali prehrambene podatke 103.389 odraslih osoba. Podaci su prikupljani kroz ponovljene zapise o ishrani, a zatim su povezivani sa zdravstvenim ishodima. Rezultati su pokazali povezanost kasnijeg prvog obroka s većim kardiovaskularnim rizikom, ali nisu dokazali direktnu uzročno-posljedičnu vezu.

Sličan obrazac istražen je i kada je riječ o večernjem obroku. Nakon radnog dana mnogi ljudi najveći dio hrane pojedu neposredno prije spavanja, što može biti problem posebno za one koji već imaju smetnje s probavom, žgaravicom ili lošijim snom. Noć nije vrijeme kada se tijelo ponaša isto kao tokom dana.

U istraživanju NutriNet-Santé, također objavljenom u Nature Communications, naučnici su upoređivali vrijeme posljednjih dnevnih obroka sa zabilježenim kardiovaskularnim događajima tokom praćenja učesnika. Riječ je o velikoj opservacijskoj studiji koja je vrijedna upravo zato što se oslanja na stvarne prehrambene navike velikog broja odraslih ljudi.

Inzulin, šećer u krvi i rizik koji se gradi tiho

Jedan od najvažnijih elemenata ove teme jeste inzulin, hormon koji pomaže ćelijama da koriste glukozu iz krvi. Njegova osjetljivost nije ista tokom cijelog dana; istraživanja upućuju na to da organizam često bolje odgovara ranije u danu nego kasno navečer. To objašnjava zašto isti obrazac ishrane ne mora imati isti učinak u različito vrijeme.

Kada se sat hranjenja stalno pomjera prema kasnijim terminima, kod pojedinih osoba mogu se pojaviti nepovoljne promjene u regulaciji šećera i u metabolizmu masti. Dugoročno, takvi poremećaji mogu doprinositi razvoju dijabetesa tipa 2, a on je sam po sebi jedan od važnih faktora rizika za bolesti srca.

Američko udruženje za srce (American Heart Association) objavilo je naučni pregled o vremenu i učestalosti obroka u časopisu Circulation. U tom pregledu analizirana su postojeća klinička i epidemiološka istraživanja o krvnom pritisku, inzulinskoj rezistenciji, tjelesnoj masi i masnoćama u krvi, upravo zato što su ti parametri među ključnim pokazateljima kardiovaskularnog zdravlja.

Ova saznanja nisu poziv na stroga pravila niti na dramatizaciju svake promjene u rasporedu jela. Ona prije ukazuju na to da tijelo voli predvidivost. Kada se ritam obroka dugo narušava, povećava se vjerovatnoća da će i druge metaboličke funkcije trpjeti pritisak koji se ne osjeti odmah, ali se može odraziti kasnije.

Kako prilagoditi svakodnevicu bez naglih promjena

Stručnjaci ne preporučuju radikalne preokrete preko noći. Mnogo je korisnije razmišljati o obrocima unaprijed, jesti u približno sličnim terminima i izbjegavati obilne večere neposredno prije spavanja. Takve navike nisu spektakularne, ali mogu stvoriti stabilniji okvir za metabolizam i dnevni ritam.

Jednako važan ostaje i izbor namirnica. Povrće, voće, integralne žitarice i kvalitetni izvori proteina i dalje predstavljaju osnovu uravnotežene ishrane. Vrijeme obroka ne može zamijeniti dobar nutritivni kvalitet, niti samo po sebi ispraviti loše navike. Ono je dopuna, a ne zamjena za zdravu ishranu.

Postoje i izuzeci koje treba uvažiti. Ljudi koji rade noćne smjene, kao i osobe s određenim zdravstvenim stanjima, često ne mogu slijediti isti raspored kao većina drugih. Za njih je važna individualna prilagodba, jer univerzalni model jednostavno ne postoji. Upravo zbog toga preporuke o vremenu obroka moraju biti fleksibilne, a ne krute.

U saopštenjima Američkog udruženja za srce naglašava se da pažljivije planiranje vremena i učestalosti obroka može pomoći u upravljanju faktorima metaboličkog rizika. Ipak, te preporuke nastaju na osnovu dostupnih istraživanja i ne propisuju jedan raspored koji odgovara svima. To ostavlja prostor za prilagođavanje, ali i za oprez pri tumačenju pojedinačnih navika.

Zato je najpraktičniji pristup onaj koji spaja dosljednost i razumijevanje vlastitog tijela. Redovniji obroci, manje oscilacija između gladovanja i prejedanja, te večere koje nisu neposredno prije sna mogu biti mali, ali značajni koraci. U toj ravnoteži između navike i biološkog ritma krije se poruka koju nauka sve glasnije ponavlja.

Previous articleTiha ljubav koja ostaje: nasleđe koje gradi uspomene
Next article“Bila sam na spoju, i bio je tako sladak…”
Dejana je novinarka i digitalna kreatorka sadržaja sa višegodišnjim iskustvom u online medijima. Na portalu Prelistaj.rs zadužena je za istraživanje i obradu dnevnih vijesti, praćenje aktuelnih događaja iz zemlje i regiona, kao i kreiranje jasnih i razumljivih tekstova namijenjenih široj publici. Poznata je po svom jednostavnom, preglednom i profesionalnom stilu pisanja kojim čitaocima donosi provjerene informacije, pažljivo obrađene teme i korisne sadržaje. Njena misija je da svaki članak bude informativan, relevantan i dostupan svim generacijama čitalaca.