Narodna skupština Srbije dobila je novog predsjednika nakon konstitutivne sjednice novog saziva, a na tu funkciju izabran je Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste, i to umjesto Ane Brnabić, čije je ime do sada bilo vezano za rukovođenje parlamentom. Glasanje je donijelo 140 podrški za Čupića, dok je Stojan Radenović, profesor matematike i kandidat liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, osvojio 97 glasova.
Odluka je pala 19. novembra, nakon višednevnog zasjedanja koje je počelo 17. novembra, pa je nova skupštinska većina tek poslije rasprave i potvrđivanja mandata došla do izbora čovjeka koji će voditi rad parlamenta. Time je zatvoren jedan važan proceduralni dio početka petnaestog saziva, ali je istovremeno otvoreno pitanje kako će se novi odnos snaga odraziti na dalji rad zakonodavnog tijela.
Prema zvaničnim informacijama iz Narodne skupštine Republike Srbije, izbor predsjednika uslijedio je u okviru konstitutivne sjednice, a proces je tekao u skladu s parlamentarnom procedurom. Prvi dio zasjedanja vodio je Stojan Radenović, kao najstariji narodni poslanik, što je uobičajen korak dok se ne izabere stalno rukovodstvo. U tom trenutku, međutim, još ništa nije bilo odlučeno unaprijed; konačan izbor zavisio je od glasova poslanika u sali.
Sam tok sjednice pokazao je da je novi saziv Skupštine ušao u rad u atmosferi u kojoj se pažnja nije zadržala samo na formalnostima. Potvrđivanje mandata, izbor predsjednika i raspored političkih grupa dočekani su kao uvod u novu fazu parlamentarnog rada, u kojoj će svaka naredna odluka biti mjerena i kroz političku težinu novog rukovodstva.
Kako je tekao izbor na konstitutivnoj sjednici

Petnaesti saziv Narodne skupštine Srbije počeo je konstitutivnu sjednicu 17. novembra 2026. godine. Na njenom početku sjednicom je predsjedavao profesor Stojan Radenović, što je u skladu s pravilom prema kojem prvim zasjedanjem rukovodi najstariji narodni poslanik. Njegova uloga bila je privremena i odnosila se isključivo na vođenje početnog dijela rada dok se ne izabere stalno skupštinsko rukovodstvo.
Za predsjednika parlamenta bila su predložena dva kandidata: Radenović i Aleksandar Čupić. Prema zvaničnim podacima, Čupić je 19. novembra dobio 140 glasova, dok je Radenović osvojio 97. Taj odnos glasova jasno je odredio pobjednika i pokazao da je većina poslanika podržala kandidata Studentske liste. Nakon objave rezultata, Čupić je preuzeo rukovođenje parlamentom i time formalno označio početak novog perioda rada skupštine.
Važan detalj je i to što je rezultat objavljen tokom same konstitutivne sjednice, uz oslanjanje na službenu parlamentarnu evidenciju. Takav zapis obuhvata tok zasjedanja, imena predloženih kandidata i ishod glasanja, pa je upravo ta dokumentacija poslužila kao osnova za potvrdu izbora. U institucionalnom smislu, riječ je o trenutku koji formalno zatvara početnu fazu konstituisanja i otvara prostor za izbor ostalih tijela i nastavak rada po dnevnom redu.
Potvrđivanje mandata kao temelj novog saziva

Prije izbora predsjednika, jedan od najvažnijih koraka bio je potvrđivanje mandata svih izabranih narodnih poslanika. Taj postupak predstavlja osnovu za formalno konstituisanje parlamenta, jer bez verifikovanih mandata poslanici ne mogu u potpunosti preuzeti svoje dužnosti. Na sjednici je potvrđeno svih 250 mandata, čime je stvorena institucionalna pretpostavka da novi sastav Skupštine počne punopravno da radi.
Prema transkriptu prve sjednice koji je objavila platforma Otvoreni parlament, verifikaciona komisija uporedila je 250 poslaničkih uvjerenja s izvještajem Republičke izborne komisije. Taj korak nije tek proceduralna formalnost, već ključni dio tranzicije iz izbornog procesa u zakonodavni rad. Tek kada su mandati potvrđeni, Skupština je mogla da pristupi izboru predsjednika i formiranju ostalih skupštinskih tijela.
Otvoreni parlament, koji prati rad Narodne skupštine i objavljuje podatke o sjednicama, govorima i glasanju, u ovom slučaju poslužio je kao dodatna potvrda toka procedura. Njegova dokumentacija je važna jer omogućava da se parlamentarni proces prati korak po korak, bez oslanjanja samo na naknadna politička tumačenja. U takvom okviru i izbor predsjednika dobija jasnu institucionalnu težinu, budući da proizlazi iz unaprijed utvrđenih pravila i javno dostupnih podataka.
Politički okvir i pažnja koja je pratila sjednicu
Iako je izbor predsjednika parlamenta prvenstveno institucionalno pitanje, kontekst u kojem je do njega došlo bio je izrazito politički obojen. Novi saziv počeo je rad nakon izbora koji su promijenili raspored mandata, pa se i izbor rukovodstva posmatrao kao prvi ozbiljniji test odnosa snaga unutar Skupštine. U takvim okolnostima svaki glas dobija veću simboličku vrijednost, jer pokazuje kako se formira većina i ko u novom sazivu ima mogućnost da utiče na tempo rada.

Posebnu pažnju izazvala je i činjenica da je sjednica počela na Međunarodni dan studenata, što je dodatno pojačalo interesovanje javnosti i političkih aktera koji su događaj pratili izvan skupštinske sale. Grupa „Studenti u blokadi“ ranije je na društvenim mrežama najavila da će pažljivo pratiti dešavanja u parlamentu, pa se i ovaj izbor posmatrao u širem okviru studentskog političkog angažmana.
Prema izvještaju Tanjuga od 17. novembra, upravo je Studentska lista predložila Aleksandra Čupića za predsjednika Narodne skupštine, dok je druga kandidatura pripala Stojanu Radenoviću. Ta informacija je bitna zato što pokazuje kako su kandidature bile raspoređene i u kojoj su političkoj konfiguraciji nastale. Izbor Čupića tako nije bio samo rezultat brojanja glasova, nego i odraz trenutnih odnosa među poslaničkim grupama u novom sazivu.
Iako izbor predsjednika ne određuje sam po sebi kako će izgledati svako buduće glasanje, on daje ton načinu na koji će Skupština funkcionisati u narednim mjesecima. Od ponašanja poslaničkih grupa, rada odbora i dinamike rasprava zavisiće da li će prvi sastav novoizabranog rukovodstva uspjeti da održi stabilan parlamentarni ritam. Za sada je jasno samo to da je nakon višednevnog zasjedanja završena početna neizvjesnost i da je parlament dobio čovjeka koji će voditi njegov rad u narednom periodu.
U sali i izvan nje, pažnja je ostala usmjerena na to kako će novi predsjednik Skupštine koristiti mandat koji je dobio sa 140 glasova podrške. Upravo ta brojka sada ostaje kao prvi konkretan pokazatelj političkog rasporeda u novom sazivu, dok se od parlamenta očekuje da pokaže koliko brzo može pretvoriti formalno konstituisanje u stvarni zakonodavni rad.














