Sa subote na nedjelju Bosna i Hercegovina ponovo prelazi na zimsko računanje vremena, a kazaljke će se u 3 sata vratiti na 2 sata, što znači da će noć trajati jedan sat duže nego inače.
Za većinu ljudi to će biti najjednostavniji dio promjene: dodatni sat sna ili barem sat više u noći kada se završava ljetno računanje vremena. Ipak, posljedica tog pomjeranja nije samo osjećaj da je vikend malo duži, nego i činjenica da će se dnevna svjetlost u narednim danima drugačije rasporediti tokom dana.
Prelazak na standardno, odnosno zimsko računanje vremena, u praksi znači da će mrak stizati ranije prema satu, dok će jutra izgledati svjetlija nego prethodnih dana. Iako se o ukidanju sezonskog pomjeranja vremena govori već godinama, postojeća praksa i dalje ostaje na snazi, pa se građani i ove jeseni vraćaju u ustaljeni ritam pomjeranja kazaljki.
Prema objavljenim podacima, u Bosni i Hercegovini zimsko računanje vremena počinje 25. oktobra 2026. godine, a prijelaz se događa u noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra. Taj raspored nije slučajan niti se mijenja svake godine bez pravila, nego se veže za sezonski kalendar promjena vremena.
Šta tačno znači pomjeranje sata
Kada sat pokaže 3:00, vraća se na 2:00 i time formalno završava period ljetnog računanja vremena. Bosna i Hercegovina tada prelazi sa CEST-a, odnosno UTC+2, na srednjoevropsko standardno vrijeme CET, koje odgovara UTC+1. To je tehnička promjena, ali i promjena koja se osjeti u svakodnevici, posebno u načinu na koji ljudi doživljavaju jutro i večer.
Prema podacima servisa Timeanddate, koji prati kalendare vremenskih zona i promjene sata širom svijeta, upravo je 25. oktobar 2026. označen kao datum promjene u Bosni i Hercegovini. Ti podaci se zasnivaju na pravilima vremenskih zona i sezonskog računanja vremena, zbog čega se često koriste kao referenca za provjeru tačnog datuma i sata.
Važno je i to da se godišnji raspored ne pamti kao fiksni datum, nego kao pravilo koje se vezuje za određenu nedjelju u mjesecu. U 2026. godini ljetno računanje vremena počelo je 29. marta i završava 25. oktobra, pa su proljetni i jesenji termini dio istog sezonskog ciklusa. Upravo zbog toga se datum ne ponavlja uvijek identično iz godine u godinu, iako se obrazac promjene zadržava.
Timeanddate navodi i da će 25. oktobra izlazak i zalazak sunca prema satu biti oko jedan sat raniji nego prethodnog dana. To ne znači da će dan fizički postati kraći, nego da će se svjetlost i tama drugačije prikazivati u odnosu na sat, što je posljedica promjene vremenske zone i administrativnog pomjeranja vremena.
Za one koji rade do kasnijih popodnevnih sati, ta razlika je najvidljivija već nakon prvih dana. Kada se radni dan završi, mrak će prema satu stizati ranije, dok će jutra biti svjetlija u odnosu na raspored kojem su se ljudi prethodno prilagodili tokom ljeta.
Kako promjena utiče na svakodnevni ritam
Iako se jedan sat na prvi pogled ne čini značajnim, promjena često ipak poremeti ustaljeni ritam. Vrijeme odlaska na spavanje, buđenja, obroka i drugih navika ostaje isto na satu, ali unutrašnji osjećaj vremena može kratko biti narušen. Neki ljudi dodatni sat dočekuju bez ikakvih posljedica, dok se drugi nekoliko dana privikavaju na novi odnos svjetla i tame.
Zbog toga se u noći promjene i narednog jutra preporučuje kratka provjera sata, posebno ako su unaprijed zakazane obaveze, putovanja ili sastanci. Kod starijih uređaja automatsko podešavanje nije uvijek uključeno, pa korisnici moraju pojedinačno provjeriti da li je sat ostao na starom vremenu.
Za razliku od modernih telefona i računara, koji uglavnom sami preuzimaju novu vremensku postavku, mehanički i stariji digitalni satovi ne rade po tom principu. Zato se mala tehnička greška može pretvoriti u nepotrebnu zabunu, naročito u domaćinstvima gdje se oslanja na više različitih uređaja istovremeno.
Najvidljivija posljedica, međutim, nije tehnička nego životna: jutra će prema satu izgledati svjetlija, a večeri kraće. Ljudi koji planiraju aktivnosti na otvorenom, odlazak s posla, trening ili šetnju, vrlo brzo primijete da se dnevni raspored svjetlosti pomjerio, iako se sam broj sati u danu nije promijenio.
Sistem koji se i dalje primjenjuje
Sezonsko pomjeranje vremena i dalje je na snazi, iako se već dugo raspravlja o njegovom mogućem ukidanju. Trenutni sistem podrazumijeva dvije promjene godišnje: u proljeće se kazaljke pomjeraju unaprijed, a u jesen vraćaju jedan sat unazad. Takav model i dalje je operativni okvir u kojem funkcionišu rasporedi u Bosni i Hercegovini i većem dijelu evropskog prostora.
Evropska komisija je u martu 2026. objavila i raspored perioda ljetnog računanja vremena za godine od 2027. do 2031. godine. Taj dokument pokazuje da se i u narednom periodu postojeći sistem i dalje planira, uz unaprijed određene proljetne i jesenje termine. U službenom listu Evropske unije objavljuju se i komunikacije vezane za Direktivu 2000/84/EZ o ljetnom računanju vremena.
Za građane je zato najpraktičnije da promjenu dočekaju bez žurbe: provjera uređaja, rasporeda i jutarnjih obaveza može spriječiti zabunu, posebno u nedjelju kada se vrijeme formalno vraća unazad. Iako je riječ o postupku koji traje samo trenutak, njegov odjek se najduže vidi upravo u rasporedu dnevne svjetlosti.
Narednih dana i sedmica jutra će prema satu dolaziti ranije, a večeri će se brže pretvarati u mrak. To je promjena na koju se mnogi već godinama vraćaju svake jeseni, pa će i ovog puta dodatni sat u noći biti samo prvi znak da je sezona ponovo prešla na svoje standardno vrijeme.
