Od 1. januara 2027. godine žene u Federaciji Bosne i Hercegovine koje žele ostvariti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju morat će ispuniti strožije uslove: najmanje 60 godina života i 35 godina staža osiguranja. To je nastavak ranije utvrđenog prijelaznog perioda, ali i signal da se odluka o odlasku iz radnog odnosa sve više pretvara u računicu u kojoj je jednako važno i kada se penzija stiče i koliko će ona iznositi.
Promjena koja dolazi početkom 2027. nije iznenadna niti je rezultat naknadne odluke institucija. Riječ je o pravilima koja su već bila predviđena Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH iz 2018. godine, a kojim je uspostavljen postepeni rast potrebne starosne dobi i staža osiguranja. Upravo zbog toga se uslovi ne mijenjaju naglo, nego iz godine u godinu, u unaprijed definisanom ritmu.
Za mnoge žene koje već sada planiraju kraj radnog vijeka to znači da više nije dovoljno pratiti samo trenutnu dob i godine rada. Potrebno je znati i koja se vrsta penzije traži, kako se obračunava umanjenje, te da li je isplativije iskoristiti pravo ranije ili čekati redovne uslove. Posebno je važno što izvor naglašava da raniji odlazak u penziju podrazumijeva trajno umanjenje mjesečnog iznosa, a to umanjenje ne prestaje kada korisnica navrši 65 godina.
Tokom 2026. godine žene mogu ostvariti izuzetnu prijevremenu starosnu penziju ako imaju najmanje 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Već godinu kasnije, oba uslova rastu za dodatnih šest mjeseci. To znači da će se od 2027. tražiti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a taj trend će se nastaviti sve do kraja prijelaznog perioda.
Prijelazni period i zakonski raspored
Prijelazni model uveden je kako bi se uslovi za penzionisanje prilagođavali postepeno, umjesto da budu promijenjeni odjednom. To je važno jer svaka promjena u penzionom sistemu direktno utiče na ljude koji su već godinama u radnom odnosu i planiraju datum kada će prestati raditi. U praksi, takav model građankama ostavlja prostor da ranije procijene da li će do kraja određene kalendarske godine steći pravo koje ih interesuje.
Prema važećem rasporedu, svaka naredna godina donosi povećanje uslova za po šest mjeseci, i to i u pogledu godina života i u pogledu staža osiguranja. Završna godina u kojoj će žene moći koristiti ovaj poseban oblik prijevremenog penzionisanja bit će 2036. Tada će biti potrebno najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Nakon toga isti poseban oblik više neće biti predviđen na isti način.

Važno je napomenuti da se ovaj raspored nije promijenio posljednjim izmjenama penzijskog zakonodavstva koje se primjenjuju od januara 2026. godine. Zbog toga treba razlikovati opće izmjene u načinu usklađivanja penzija od ranije utvrđenog povećavanja uslova za prijevremeno penzionisanje. To su dva odvojena pitanja, iako se često spominju zajedno kada se govori o penzionom sistemu.
Za muškarce, prijelazni period završava ranije, odnosno krajem 2026. godine. U posljednjoj godini primjene ovog prava i njima su potrebne najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Ovaj podatak pokazuje da je zakonodavac za obje skupine predvidio vremenski ograničen prelazak ka strožijim uslovima, ali s različitim krajnjim rokovima.
Koliko raniji odlazak košta
Jedan od najvažnijih detalja u cijeloj priči jeste trajno umanjenje penzije. Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, za svaki mjesec ranijeg odlaska u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju prije navršenih 65 godina obračunava se umanjenje od 0,333333 posto. U prevodu, jedna godina ranijeg odlaska znači približno četiri posto manju penziju, a pet godina ranijeg odlaska može značiti oko 20 posto manje mjesečno primanje.
To umanjenje nije privremeno i ne prestaje kada korisnica napuni 65 godina. Upravo zato odluka o ranijem penzionisanju nije samo administrativno pitanje nego i dugoročna finansijska odluka. Ako bi, na primjer, neko imao obračunatu penziju od 1.000 KM prije umanjenja, primjer od 20 posto značio bi isplatu od 800 KM, iako je riječ samo o ilustrativnom obračunu. Stvarni iznos zavisi od individualnog staža, bodova i ostalih pravila koja se primjenjuju na konkretnu osobu.
S druge strane, zakon predviđa i povoljniji obračun za određene osiguranike koji pravo na starosnu penziju ostvaruju nakon navršenih 65 godina života. Za svaki mjesec kasnijeg odlaska predviđeno je uvećanje od 0,166666 posto, odnosno približno dva posto za godinu dana. Zbog toga datum odlaska u penziju može imati dugoročne posljedice, naročito za one koji imaju mogućnost da rade još neko vrijeme.
Međutim, produženje radnog vijeka nije uvijek pitanje izbora. Zdravstveno stanje, priroda zaposlenja, porodične okolnosti i mogućnosti na tržištu rada često određuju hoće li neko zaista moći ostati zaposlen duže. Zato se odluka o penzionisanju ne može posmatrati odvojeno od životne situacije osobe kojoj ta odluka pripada.

Redovna starosna penzija i važnost provjere staža
Izvor podsjeća i na to da uslovi za redovnu starosnu penziju ostaju drugačiji od uslova za izuzetnu prijevremenu penziju. Prema općim zakonskim pravilima, pravo na starosnu penziju može se ostvariti sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili sa 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža. Također, pravo postoji i sa 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života.
Ti uslovi vrijede i za žene i za muškarce, pa su zato relevantni za sve zaposlene koji planiraju završetak radnog vijeka. Upravo tu dolazi do izražaja razlika između redovnog i izuzetnog prijevremenog penzionisanja: prvi model ne nosi isto trajno smanjenje, dok drugi podrazumijeva niži mjesečni iznos zbog ranijeg odlaska. Zato nije dovoljno gledati samo godine života, nego i vrstu te ukupno trajanje priznatog staža.
Uz to, posebno treba voditi računa o razlici između penzijskog staža i staža osiguranja, jer se u zakonu ti pojmovi ne koriste uvijek kao potpuni sinonimi. Kod pojedinih osiguranika mogu biti važni i dodatni propisi, naročito ako pripadaju posebnim kategorijama. Zato se preporučuje da se dokumentacija prikupi na vrijeme, umjesto da se sve provjerava tek kada odlazak u penziju postane neposredan.
Posebnu težinu ovoj temi daje i činjenica da se tokom 2026. počelo primjenjivati novo pravilo o usklađivanju penzija u Federaciji BiH. Penzije se usklađuju dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, prema formuli koja uzima u obzir kretanje potrošačkih cijena i bruto plata. Time je izmijenjen raniji model redovnog usklađivanja, s namjerom da se primanja prilagođavaju ekonomskim pokazateljima.
Izmjene obuhvataju i drugačije određivanje najnižih penzija za nove korisnike, uz uvažavanje dužine ostvarenog penzijskog staža. Za osobe koje imaju 35 ili više, a manje od 40 godina penzijskog staža, najniža penzija ne može biti niža od 85 posto prosjeka penzije iz decembra prethodne godine. Ipak, i ta pravila samo postavljaju okvir; konačan iznos i dalje zavisi od podataka o osiguranju i zakonskih odredbi koje se primjenjuju na konkretnu osobu.
Za žene koje se približavaju kraju radnog vijeka, cijela računica često je jednostavna samo na papiru. U stvarnosti, iza odluke stoje troškovi hrane, režija, lijekova i drugih osnovnih potreba, ali i lični razlozi, zdravlje i porodične obaveze. Zato se svaki datum odlaska u penziju pretvara u odluku koja ima i pravni i životni okvir, a ne samo administrativni značaj.
Nova kalendarska godina za dio građanki donijet će potrebu da ponovo provjere uslove, jer ono što je važilo prethodne godine neće važiti u istom obliku. Zato je korisno na vrijeme provjeriti evidenciju, uporediti opcije i procijeniti koliko su mjeseci rada ili ranijeg odlaska vrijedni u odnosu na iznos koji će se primati godinama nakon toga.














